http://www.youtube.com/watch?v=1Z2wttk7oJQ

Shii-take, ljekovita gljiva potječe iz Japana i Kine, gdje jedino raste samoniklo u prirodi. Evropljani su je počeli uzgajati tek nedavno, kada su upoznali njezina izvanredna svojstva: ljekovitost i gastronomsku vrijednost. 

U našem uzgajalištu gljiva se proizvodila na ekološki način, na hrastovim i oblicama johe.

Na ovim stranicama možete saznati sve što je važno za ovu gljivu: njezin sastav, aktivne ljekovite tvari, kao i načine na koje  gljivu možete pripremiti u svojoj kuhinji.

Pružamo i mogućnost direktne nabave svježe ubrane gljive.

Tvrtka od nedavna proizvodi gljivu shii-take na supstratu. Time postižemo kontinuitet u proizvodnji (berba je svakodnevna), te možemo udovoljiti svim narudžbama, količinom i kvalitetom.

Posjetite naš gljivarnik, gdje možete dobiti detaljne informacije koje vas mogu zanimati u vezi proizvodnje ove plemenite gljive. 

Nudimo mogućnost da sami uberete gljive za svoje potrebe. 

 Najavite svoj dolazak!

Mi kao obiteljska tvrtka HOSNI-COMPITEL d.o.o. poslujemo od 1993. godine.

Na vlastitoj plantaži zasađenoj 1981. godine uzgajamo lješnjake, a od 2008. godine bavimo se i uzgojem sadnica lijeske.

U gljivarniku uređenom 2007. godine uzgajamo ljekovitu gljivu shii-take, najprije na hrastovim oblicama kao ekološku, a od 2009. proizvodimo gljive na supstratu.

Graviramo kompjutorskom gravurom na metalnim i plastičnim podlogama, sportske trofeje, društvena priznanja, portrete, vedute, plakete i medalje.

E-mail: hosni.compitel@kc.htnet.hr

Telefon: 385-048-211-004

GSM: 098-9232-124 (Antun Hosni - direktor)

E-mail: antun_hosni@net.hr

 GSM: 098-1989-939 (Zvjezdan Hosni - voditelj proizvodnje)

Adresa: Trg Karla Lukaša 14

48214 Sv. Ivan Žabno

O plantaži

Naše obiteljsko gospodarstvo zasadilo je plantažu 1981. godine na 2,5 k. j.

Prvotni uzgojni oblik bio je stablašica s kotlastom krošnjom.

Poslije 15 godina, kod obnove nasada, puštene su po 3 - 4 mladice, koje su kroz dvije vegetacije stvorile grmoliki oblik, nakon čega je staro, izrođeno stablo uklonjeno.

Od jeseni 2008. ponovno uspostavljamo plantažu uzgojnog oblika stablašice, tako da godišnje uklanjamo 1/5 grmova. Kroz 5 godina plantaža će ponovno biti u potpunosti obnovljena. 

Danas je plantaža grmolika. spojenih krošnji, čije su vršne grane rodne, dok spojene krošnje čine hladovinu i zaštitu od isušivanja tla, kao i sprečavanje prekomjernog rasta korova. Ovo je ujedno i najbolja prevencija erozije tla poslije obilnijih kiša. Redovnom košnjom parkovskom kosilicom 4 - 5 puta godišnje, stvoren je fini travnati pokrov. Ovo je, u stvari, eksperimentalni uzgojni oblik i ne primjenjuje se nigdje drugdje. Tek kroz izvjesno vrijeme, moći će se znati pouzdani podaci o njegovoj uspješnosti. Dosadašnji urod i kondicija grmova djeluju izvanredno. Ova godina, posebno će biti uspješna, jer je vrijeme oplodnje bilo klimatski idealno, za razliku od predlanjske, kada je u vrijeme cvatnje  četiri uzastopna dana noćna temperatura dosizala i do -20 stupnjeva C, te je došlo do izmrzavanja i muških i ženskih cvjetova, što je rezultiralo izostanku uroda.

Zaštita se vrši protiv ljeskotoča odgovarajućim preparatima.

Mladice iznikle iz korjenskog sustava uklajnjaju se mehanički, obrezivanjem u rano proljeće, prije kretanja vegetacije, a ukorijenjeni dio mladica koristi se kao sadni materijal. Tako, vegetativno razmnožene, sadnice u potpunosti nasljeđuju roditeljska svojstva i garantiraju sortnu čistoću nasada.

Idealan i najpoželjniji oblik zaštite od ljeskotoča bio bi onaj feromonski, ali na našem tržištu nije dostupan.

Plantaža je podnijela službeni zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za upis u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sadnog materijala, te će kroz izvjesno vrijeme, po okončanju propisane procedure, moći prodavati sadnice sa certifikatom.

*********

SORTE LJEŠNJAKA  ZASTUPLJENE U NASADU

 **************************

               Zainteresiranim budućim plantažerima nudimo stručne savjete oko podizanja nasada, a osiguravamo i kvalitetne sadnice sorti: Istarski okrugli, a kao oprašivaće: Rimski, Lambert bijeli i Lambert crveni.

                Sadnice je potrebno naručiti unaprijed, jer je godišnja količina proizvedenih sadnica ograničena.

                Preporučamo jesensku sadnju, jer ona garantira bolji prijem sadnica, te optimalan rast u prvim godinama formiranja stabla ili grma.

                Na idućoj stranici možete pogledati naša iskustva u podizanju nasada, te osnovne podatke o tehnologiji plantažnog uzgoja lješnjaka.

E-mail kontakt: hosni.compitel@kc.htnet.hr

GSM: 098-9232-124

Telefon: 048-211-004

Tehnologija sadnje i uzgoja

L   I   J   E   S   K   A

     Lijeska (Corylus) spada u red jednodomnih drvenastih, uglavnom grmolikih biljaka iz porodice breza (Betulacea), red Fagales. Plod je jestiv orah (lješnjak) obavijen u donjem dijelu zeljastim ovojem, te tvrdom ljuskom. Rod ima 8 vrsta rasprostranjenih u sjevernom umjerenom području. Obično se pojavljuje kao samonikla u Evropi, Bliskom Istoku, Kavkazu i Sjevernoj Americi. Od nje su uzgojene kulturne sorte s krupnijim plodom i mekšom ljuskom, pogodnom za industrijsku preradu. Plod lješnjaka sadrži oko 50-60% ulja, oko 13% bjelančevina i oko 15% ugljikohidrata. Upotrebljava se u sirovu stanju za jelo i za proizvodnju ulja, a pržen kao nezamjenjiv proizvod u konditorskoj industriji. Najveći uzgajivači su: Turska, Italija, Španjolska i Francuska.

BOTANIČKE KARAKTERISTIKE

      Lijeska kao samonikla raste grmoliko do visine 6 metara. Korjenov sistem lijeske je dug i razgranat, obično plitak s mnoštvom izdanaka koji se pojavljuju svake godine. Kora je glatka, sive do crvenkaste boje. Listovi su intenzivno zelene boje i dlakavi, kao i peteljke listova. Cvjetovi su jednospolni i nalaze se na jednogodišnjim mladicima (ljetorastu). Muški cvjetovi u obliku rese duge 4 - 6 cm sadrže do 200 prašničkih komorica, koje se formiraju u VI mjesecu, a zriobu dostižu u prosincu. Ženski cvjetovi u obliku pupova s crvenkastim dlačicama na vrhu formiraju se u pazuhu listova ili muških cvjetova. Oprašivanje se vrši od prosinca do veljače, a oplodnja u svibnju. Kod lijeske postoje slućajevi autosterilnosti i neistovremenog sazrijevanja muških i ženskih cvjetova, pa je za uspješno oprašivanje potrebno imati u susjedstvu više različitih sorti. Razmnožavanje se vrši plodovima ili izbojcima. Jedino razmnožavanje izbojcima garantira da će mlado stablo naslijediti roditeljske karakteristike matičnog stabla od kojega je mladica uzeta.

PLANTAŽNI UZGOJ LIJESKE

         Zbog posebne arome, kalorične vrijednosti, te iskoristivosti plodova u konditorskoj i kozmetičkoj industriji, te potorošnji u domaćinstvima, potražnja za plodovima lijeske je sve veća. Da bi se zadovoljile rastuće potrebe za ovim proizvodom podignute su širom Mediteranskog područja mnogobrojne plantaže koje jedva pokrivaju potrebe tržišta.

U Hrvatskoj se s organiziranim uzgojem počelo 80-ih godina kada je tvornica "Kraš" željela osigurati sirovinsku bazu u Hrvatskoj i preko Privredne banke Zagreb, te Poljoprivredne stanice Velika Gorica pokrenula podizanje plantažnih nasada. Sklopljeno je stotinjak ugovora i podignuto isto toliko plantaža. Zbog niza nepovoljnih okolnosti, danas su sve te plantaže prekinule svaku vezu s "Krašem", jer se tvrtka još davno odlučila za isključivu nabavku sirovina iz inozemstva i potpuno zapustila domaće proizvođaće i prepustila ih samima sebi. Ovi se danas snalaze svaki sam za sebe osiguravajući si sami tržište.

Možda ove stranice potaknu interes domaćih plantažera za udruživanjem. Naša tvrtka stoji im na raspolaganju, pa ako interes bude dovoljno velik, poduzeti ćemo odgovarajuće mjere i postupke za osnivanje Udruge proizvođaća lješnjaka.

FORMIRANJE NASADA

            Lijeska je prilagodljiva vrsta, pogodna za plantažni uzgoj na raznim terenima i klimatskim uvjetima, od Mediterana do Kavkaza. Uspijeva na brežuljkastim, ocjeditim terrenima, kao i tamo gdje je prisutna erozija i gdje ne uspijevaju druge kulture ili gdje bi njihova proizvodnja bila neisplativa.

PRIPREMA TLA

             Pripremi terena za sadnju treba posvetiti posebnu pažnju, jer o tome ovisi uspješan primitak i kasniji razvoj biljke. Svakako treba izvršiti analizu tla, te kod pripreme tla, unijeti eventualne nedostajuće elemente, otkiseliti tlo ili slične mjere, ovisno o rezultatima analize tla. Treba rigolati cijelu površinu ili gdje to nije moguće, kopati jame širine 1m i dubine 70 - 80cm. Kod nepropusnih terena potrebno je izvršiti drenažu. Sadnja se obavlja od momenta prestanka vegetacije (opadanja lišća) do bđenja vegetacije u proljeće. Sadnjom u kasnu jesen postiže se više povoljnih efekata (dobro ukorjenjivanje, veći ljetorast). Izboru sadnica mora biti posvećena najveća pažnja. One moraju biti dobro razvijene, zrele s razvijenim pupovima i bogatim korjenovim sistemom. Od momenta vađenja sadnice do sadnje treba proteći što kraće vrijeme, da bi se izbjeglo isušivanje korjenovog sistema, a odstraniti treba samo oštećene žilice. Netaknut korjenov sistem brže izbacuje korjenove dlačice, koje su neminovne za primitak sadnice.

 S A D N J A

              Na dno iskopane rupe koja treba biti 40x40cm poželjno je staviti sitnog kamenja, komadića cigle ili sličnog materijala, a na to sloj površinske zemlje izmiješane sa stajnjakom. Na taj sloj stavljamo opet malo sitne zemlje, s time da gornji sloj dostigne nešto nižu razinu od površine zemlje. Na taj sloj položimo sadnicu (koju smo prethodno namočili u smjesu zemlje žutice i svježe kravlje balege), te pokrijemo slojem fine zemlje i ravnomjerno zagazimo. Sadnica treba biti posađena sveg nekoliko centimetara dublje nego je bila u zemlji prije vađenja. Nakon toga rupu oko sadnice dosipamo preostalom zemljom i formiramo zdjelicu oko sadnice. Obavezno treba izbjeći učestalu grešku preduboke sadnje, koja uzrokuje gušenje (asfiksiju) korjenovog sistema.

Za odluku o veličini razmaka sadnje važno je nekoliko činilaca i to prvenstveno veličina nasada, uzgojni oblik (stablo ili grm), način obrade u vrijeme vegetacije, kao i činjanica da je lijeska heliofilna biljka i najbolje rodi, ako svaki plod "vidi" sunce. Za male nasade na okućnicama mogući su manji razmaci sadnje 3,5x4,5m ili približne vrijednosti. Za plantažni uzgoj na većim površinama i uz primjenu mehanizacije, potrbno je da razmak sadnje bude reda veličine 4-5 x 5-6 m.

S O R T E

                Kod nas su udomačene i klimatski najprilagođenije sorte: Istarski okrugli, Istarski dugi, Rimski, te kao kvalitetni oprašivaći: lambert bijeli i Lambert crveni, pored samoniklog "divljeg" lješnjaka. Kojoj sorti dati prednost, odluku treba donijeti vlasnik. U konditorskoj industriji petežno se za prženje koristi Rimski lješnjak, dok za pripremu pasta i krema koriste se obje sorte podjednako. Rimski je nešto osjetljiviji na bolesti, ranije dozrijeva i ispada iz zelene ovojnice, što otežava branje, ako ono nije mehaničko. Na našoj plantaži osnovni je nasad sorte Istarksi okrugli, dok je 10% nasada Rimskog, koji je ujedno i oprašivač, pored Lamberta, koji ekonomski nije interesantan jer su plodovi vrlo mali, ali zato i vrlo ukusni, pa ga mi koristimo kod kuće za kolače.

 G N O J I D B A

              Za bilo kakovu odluku o unosu hranjiva, potrebno je izvršiti analizu zemljišta, te zatražiti stručni savjet stručnjaka. No, svake četvrte godine potrebno je gnojiti stajnjakom, tako da se u širini krošnje (jer je to i približna širina korjenovog sistema) rasipa, pa tankim slojem zemlje zatrpa rasipani gnoj. Inače, princip je isti kao i kod svih raslina: koliko daješ, toliko ćeš i ubrati.

R E Z I D B A

Uvriježeno je mišljenje d alijeski, kao "divljem" samonikol grmu nije potrebna rezidga. To je, dakako pogrešno, jer rezidbom formiramo uzgojni oblik (grm ili stablašica), te oblik krošnje (kotlasta ili stožasta). Iskustvo je pokazalo da je za naše prilike najprimjerenij oblik kotlasta stablašica. Ona se formira tako da se prilikom sadnje sadnica odreže na visini 70-90cm, te se odstrane svi pupovi osim gornja 3 - 4, koji trebaju biti pravilno kružno raspoređeni. Nakon prve vegetativne godine ljetorastima treba odstraniti vrhove (oincirati, a suvišne grančice odstraniti. Iduće godine, na osnovnim granama ostavljamo po dvije sekundarne grane i pinciramo ih na vanjski pup, dok ostale grančice odstranjujemo. Na taj način, u trećoj vegetativnoj godini imamo formiranu kotlastu krošnju koja omogućuje da bilja bude jednakomjerno izložena suncu. Tako postižemo da plodovi budu jednako krupni na svim dijelovima krošnje. I kada su krošnja ili grm formirani, potrebno je redovito svake godine vršiti tzv. sanitarni rez i odstraniti sve eventualno osušene grane, kao i one koje bi priječile dobru osunčanost stabla ili grma, dakle otklanjanje grana koje rastu prema sredini krošnje stabla ili grma. Lijeska počinje rađati u 3. - 4. godini od sadnje, a u desetoj godini dostiže maksimalnu rodnost od 2 - 2,5 t/ha. Trajnost nasada je gotovo neograničena, ako redovito njegujemo i podmlađujemo stablo ili grm. Podmlađivanje se vrši na dva načina: 1. Ostavimo jednu mladicu da izraste paralelno s postojećim stablom, koje zbog starosti slabije rodi. U jesen, po berbi i prestanku vegetacije odstranimo staro stablo u cijelosti, a mladicu urgojnim mjerama dovodimo do rodnosti nakon 2 - 3 godine. 2. Na izrođenom stablu uklonimo osnovne grane 20 - 40 cm od debla. Nakon dvije godine iz ljetorasta će izrasti nova krošnja, koju odgovarajućim rezom ponovno formiramo u kotlastu krošnju. Kod grmolikog uzgojnog oblika obnavljanje i podmlađivanje vrši se na taj način da ostavimo po dvije mladice u grmu, zatim uklonimo dvije izrođene osnovne grane, a kroz dvije godine na istinačin i druge dvije. Tako, praktično imamao uvijek "mladi" nasad optimalne rodnosti.

Z A Š T I T A

              Lijeska, baš kao i sve druge kulture izložena je djelovanju štetočina, te je potrebna stalna briga u zaštiti, jer u protivnom, moguće su štete i do 90%. Najveću prijetnju predstavlja štetnik ljeskotoč (Balaninus nucum), čija ženka krajem 4-og i početkom 5-og mjeseca polaže jaja u tek zametnute plodove. Utvrđeno je da jedna ženka može oštetiti do 150 plodova. Štetu čine larve, koje se razvijaju unutar ploda, a hrane se sjemenkom ploda. Kada dostigne maksimalan razvoj, buši rupu na tvrdoj ljusci, izlazi i zakukuljuje se kao crv pod zemljom, gdje prezimljuje. Na proljeće izlazi kao kukac i ponavlja reproduktivni ciklus. Ovaj štetnik napada i druge vočke: trešnju, breskvu, krušku i dr. Najoptimalnija bi bila feromonska zaštita, ali je ona u Hrvatskoj za sada nedostupna. Ljeskotoč se najbolje suzbija nekim od insekticida (po preporuci stručnjaka) u 2 do tri prskanja, koje trba ponavljati od momenta izlaska kukca iz prezimljavanja, do otvrdnjavanja zametnutih plodova oko 20. V. Pored ljeskotoča, štetu mogu uzrokovati i grinja (Phytoptus avellanae), lisne uši, te strizibube (šrige). Suzbijaju se istovremeno i istim ili sličnim sredstvima kao i ljeskotoč. Od bolesti najznačajnija je pepelnica (Phyllactinia guttata), koja se pojavljuje na listovima, a suzbijanje se vrši fungicidima. Jedne uzgojne godine primijećena je na nekim plantažama gotovo potpuna defolijacija (otpadanje lista) u punoj vegetaciji, čiji je uzročnik gljivično oboljenje, za koje nisam mogao dobiti potanke objašnjenja i obavijesti od stručnjaka.

      Ljeskotoč (Balatinus nucum)

 http://www.youtube.com/watch?v=XUEy8PUWedc

Program zaštite lijeske

R A D O V I   U   N A S A D U

          Uspjeh u uzgoju i plodonošenje uvelike ovisi o brizi i trudu koje ulažite u

svoj nasad. Sve radove treba obaviti pravovremeno i na odgovarajući način.

PROLJETNI READOVI

 Još tokom zime, ako dopuste vremenske prilike i u rano proljeće   potrebno je izvršiti

 rezidbu i otklanjanje izniklih mladica. Nakon uspješno formiranog uzgojnog oblika,

rezidba se svodi na otklanjanje eventualno osušenih grana, kao i onih koje narušavaju

uzgojni oblik. Iznikle mladice oko stabla potrebno je u potpunosti ukloniti, kako ne bi

crpile snagu i trošile hranjiva rodnom stablu.

 Ukoliko ne možete mladice ukloniti rezidbom, moguće ih je odstraniti kemijskim putem uz pomoć  herbicida, koji djeluje preko lista. Preporučamo prskanje samo tek iznikle mladice s najviše 5 – do 10 listova.

 Na proljeće potrebno je pratiti pojavu ljeskotoča, koji je u stanju napraviti najviše

štete na plantaži. Ljeskotoč prezimljuje u zemlji kao crv i u proljeće izlazi kao kukac, kada počinje reproduktivni ciklus. Najpogodnije vrijeme za uklanjanje ljeskotoča je od njegova izlaska, pa do početka polaganja jaja u zametnute plodove, što je obično u travnju do početka lipnja. Prskanje treba ponoviti dva do tri puta na način i sredstvima kako je naprijed preporučeno.

 Tokom ljeta potrebno je pratiti stanje nasada, razvijanje plodova, eventualnu pojavu štetnika, te na odgovarajući način reagirati, kako bi sve probleme na vrijeme uspješno otklonili.

Ljetna nevremena praćena jakim vjetrom ili tučom mogu prouzročiti velike štete, pa je nasad potrebno osigurati, kako bi nastalu štetu mogli financijski nadoknaditi.

Najmoderniji nasadi u svijetu imaju postavljene protugradne mreže. 

Neposredno prije berbe potrebno je markirati matična stabla iz kojih planirate uzgojiti sadnice. Ono je potrebno, kako bi odabrali stabla s najkrupnijim i najzdravijim plodovima, pa će sadnica proizvedene od dobrog roditeljskog stabla dati isto takovog nasljednika. 

Z A K L J U Č A K

             Ljeska je vrlo zahvalna kultura, ali još premalo zastupljena na našim posjedima. Koliko mi je poznato, ne postoji niti jedna obitelj koja živi isključiivo od prihoda plantaže lješnjaka. Naše plantaže, osim one "Kraša" u Orahovici, tek su dio gospodarstva i veličine su od 200čhv. do 3ha.

              Nedostaje i organiziranosti uzgajivača, koja je bila započeta u "Krašu", ali i prekinuta još 1990. godine. Možda će objava na ovim internet stranicama potaknuti zainteresirane plantažere, kako bismo zajedničko mogli sagledati sadašnji trenutak, stanje i problematiku uzgoja ove plemenite biljke.

              Zainteresirani neka se jave na

                e-mail: hosni.compitel@kc.htnet.hr

Vrste graverskih usluga